Uvod: Uslíjed demografskih i gospodarskih promjena životni vijek stanovnika je produljen te raste prevalencija arterijske hipertenzije (API) na globalnoj razini. Poznata je povezanost visokog indexa tjelesne mase s pojavnosti velikog broja kroničnih bolesti koji negativno koreliraju s kakvoćom života oboljelih. U Hrvatskoj je 2019. godine 65 % odraslih imalo prekomjernu tjelesnu masu ili pretilost, te je Hrvatska na samom vrhu europskih zemalja prema udjelu osoba s prekomjernom tjelesnom masom i pretilošću. Šećema bolest predstavlja ozbiljan globalan javnozdravstveni problem zbog svoje visoke incidencije, prevalencije i ozbiljnih komplikacija. Do sada provedena istraživanja govore da u Hrvatskoj samo 60 % oboljelih od šećerne bolesti (ŠBT2) ima dijagnosticiranu bolest. Prikladna razina zdravstvene pismenosti temeljna je za sposobnost upravljanja bolešću l donošenju zadovoljavajućih zdravstvenih odluka. Cilj je bio: identificirati najranjiviju skupinu hospitaliziranih bolesnika (s niskom razinom zdravstvene pismenosti, s pretilosti, AH-om i ŠBT2) ; ispitati kakvoću života povezanu sa zdravljem te ispitati postoji li povezanost između zdravstvene pismenosti i kakvoće života ovih bolesnika. Ispitanici i metode: U istraživanje su bili uključeni svi punoljetni hospitalizirani bolesnici OŽB Požega u razdoblju od srpnja do listopada 2020. godini. Kao instrument istraživanja korištena je analizirana i potvrđena hrvatska inačica testa funkcionalne zdravstvene pismenosti SAHLCA-50. Kao instrument ispitivanja kakvoće života koristila se hrvatska inačica instrumenta SF-36. Rezultati: Od ukupno 500 ispitanika, njih 40 (8 %) bilo je zdravstveno nepismeno, pretilo, te su imali AH i ŠBT2. Ispitanici koji su bili zdravstveno nepismeni, pretili i imaju AH i ŠBT2, značajno su bili nezadovoljniji fizičkim funkcioniranjem, percepcijom općeg zdravlja i ukupnim tjelesnim zdravljem, s vitalnošću i energijom, psihičkim zdravljem, ukupnim duševnim zdravljem, ukupnom kakvoćom života i ocjenom z.drav1ja u prošloj godini u odnosu na ostale ispitanike Zaključak: Ovim se istraživanjem identificirala populacija kojoj je potreban poseban multimodalan edukativni pristup s ciljem podizanja razine zdravstven pismenosti koja će posljedično dovesti do bolje kakvoće života oboljelih od ovih kroničnih nezaraznih bolesti.