Američka suvremena filozofkinja Martha C. Nussbaum odlučila se obračunati s oprekom nastalom u samim počecima filozofije: emocije i razuma. Postavivši emocije u središte svoje misli, nadilazi klišeje o emocijama dajući im kognitivnu i narativnu dimenziju, pišući o inteligenciji emocija. Svoje stajalište naziva neostoičkim i neoaristotelovskim, neprestance se u svojoj misli vraćajući na Aristotela i helenističke škole. Za Nussbaum emocije su „procjene ili vrijednosni sudovi kojima se stvarima i osobama izvan čovjekove kontrole pridaje velik značaj za čovjekovu sreću“. (Nussbaum, 2019a: 17) Redefinirajući emocije, ključnu ulogu imaju emocije samilosti i ljubavi. Nussbaum razotkriva ljudsku krhkost, ranjivost i kopa po srži ljudskog srca. Ispreplićući teoriju emocija, etiku i estetiku, književnost biva prepoznata kao zrcalo ljudskih emocija podobnijom za analizu od nekih filozofskih radova, dovodeći u pitanje odnos ta četiri područja koja Nussbaum inkorporira u svojim knjigama stvarajući svoj stil pisanja, suočavajući se s temeljnim pitanjima mogućnosti dobrog života.
The American contemporary philosopher Martha C. Nussbaum decided to deal with the opposition that arose in the very beginnings of philosophy: emotion and reason. Placing emotions at the center of hers thought, she goes beyond clichés about emotions by giving them a cognitive and narrative dimension, writing about the intelligence of emotions. Her’s point of view is known as neo-Stoic and neo-Aristotelian, constantly returning in her thoughts to Aristotle and the Hellenistic schools. For Nussbaum, emotions are "evaluations or value judgments that attach great importance to things and people beyond human control for human happiness." (Nussbaum, 2019a: 17) Redefining emotions, emotions of compassion and love play a key role. Nussbaum reveals human fragility, vulnerability, and prospects into the core of the human heart. By intertwining the theory of emotions, ethics and aesthetics, literature is recognized as a mirror of human emotions more suitable for analysis than some philosophical works, questioning the relationship of these four areas that Nussbaum incorporates in her books creating her writing style, facing the fundamental questions of the possibility of a good life.