Cilj: Cilj ovog rada bio je istražiti i procijeniti, polazeći od socio-epidemiološkog i socio-ekološkog pristupa, utjecaje individualnih i društveno-okolišnih čimbenika na intenzitet i učestalost konzumacije alkoholnih pića u šesnaestogodišnjaka u Hrvatskoj te utvrditi populaciju učenika sklonih nastanku ovisnosti o alkoholu i ispitati njihova prepoznatljiva obilježja. ----- Materijali i metode: Za potrebe ovoga rada korišteni su podatci presječnog istraživanja „Europsko istraživanje o pušenju, pijenju i uzimanju droga među učenicima“ (ESPAD) provedenog 2019. godine. U analizu je bilo uključeno 2772 učenika, koji su u godini istraživanja navršili 16 godina. Provedena je multivarijatna analiza po spolu i socio-ekonomskoj grupi za konzumaciju alkohola u posljednjih 12 mjeseci, opijanje u posljednjih 12 mjeseci te analiza prediktora za sklonost ovisnosti o alkoholu. ----- Rezultati: Prijatelji koji piju, pušenje u posljednjih 30 dana i uzimanje marihuane barem jednom u životu, pokazali su se konzistentnim prediktorima konzumacije alkohola i opijanja. Uloga oca pokazala se značajnim protektivnim čimbenikom za opijanje i u mladića i u djevojaka. Za 33 % manji izgled opijanja imali su mladići koji imaju oca visokog obrazovanja i djevojke koje su zadovoljne odnosom s ocem. Učenika sklonih ovisnosti o alkoholu bilo je 7,2 %, a učenici muškog spola bili su u većem riziku. Najjači prediktor za sklonost ovisnosti o alkoholu činili su prijatelji koji se opijaju, povećavajući omjer izgleda za 3,3 puta. ----- Zaključak: Rezultati ukazuju na dosljedan utjecaj vršnjaka kao prediktora svih istraženih razina pijenja alkohola (pijenje, opijenost, sklonost ovisnosti o alkoholu) i potvrđuju neke prediktore specifične za spol i socio-ekonomsku grupu. Denormalizacija i jačanje otpornosti te vještina donošenja odluka trebali bi biti u središtu preventivnih programa usmjerenih na konzumaciju alkohola u adolescenata.
Aim: To investigate the influences of individual and social risk factors on the intensity and frequency of alcohol consumption in sixteen-year-olds in Croatia, and whether these risk factors differ by gender and socio-economic group. ----- Materials and methods: The data used in this study were obtained from the cross-sectional "European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs" and involved 2772 participants who were turning 16 in the year of the research. Multivariate logistic regression analysis were performed in relation to gender and socio-economic group. ----- Results: Having friends who drink alcohol and involvement in risk behaviors like smoking and cannabis use were found to be consistent predictors for alcohol consumption and intoxication among adolescents. To be prone to alcohol addiction 7.2% of students were found, with a higher risk among male students. Having friends who get drunk was the strongest risk factor for alcohol addiction propensity, increasing the risk by 3.3 times. ----- Conclusion: Overall, results indicate a consistent influence of peers as a predictor of all investigated levels of alcohol drinking (drinking, intoxication, propensity to alcohol dependence) and confirm some gender and socio-economic group specific predictors. Denormalization and work on decision making skills and resilliance should be the focus of alcohol prevention programs for adolescents.