Uvod: istraživanje je posvećeno akutnoj bubrežnoj insuficijenciji (AKI) nastaloj nakon rupture aneurizme abdominalne aorte. Cilj istraživanja: odrediti incidencu AKI u ukupnom uzorku, uporediti zastupljenost ove pojave u grupama, te odrediti nezavisne prediktore AKI u uzorku. Materijali i metode: uzorak čini 43 pacijenta koji su, zbog rupture aneurizme abdominalne aorte, operisani na Klinici za kardiovaskularnu hirurgiju Kliničkog Centra Univerziteta Sarajevo u periodu 1. januar 2021. do 31. marta 2023. Istraživanje je dizajnirano kao opservaciona prospektivna analiza po uzoru na tipičnu kohortnu studiju. Uzorak je podijeljen na dvije grupe prema kriteriju koji je odredio stepen hemoragičnog šoka. Rezultati: incidenca preživljavanja nakon rekonstrukcije aortnog stablazbog rupture aneurizme abdominalne aorte je iznosila 67,4%. U ukupnom uzorku je 79,16% pacijenata imalo barem jedan oblik AKI. Prezentirana je statistički značajna razlika u grupama kada je u pitanju AKI stadij 0, jer u grupi 2 nije bilo pacijenata bez bubrežne simptomatologije (p=0,004). Pacijenti sa hipertenzijom češće su prezentirali teže oblike hemoragičnog šoka i posljedične AKI (p<0,001). Preoperativno povišene vrijednostiserumskog kreatinina predstavljaju značajan prediktor nastanka AKI (p<0,046). Zaključak: problem pojave AKI nakon urgentne hirurške rekonstrukcije aorte učinjene zbog rupture aneurizme ima značajnu učestalost. Istraživanje je istaklo intraoperatvnu hemodinamsku nestabilnost sa gubitkom krvi većim od 1500ml, te preoperativno povišene vrijednostiserumskog kreatinina kao rizikofaktore za postoperativni nastanak AKI. Preoperativno povišen nivo serumskog kreatinina je ujedno i siguran nezavisniprediktor nastanka akutnog poremećaja bubrežne funkcije u postoperativnom periodu. [ABSTRACT FROM AUTHOR]