U skoro svim industrijski razvijenim regionima Ruske Federacije zemljište je kontaminirano teškim metalima, često u koncentracijama koje prelaze sigurne granice. Ova kontaminacija izaziva degradaciju poljoprivrednog zemljišta, što ističe važnost kompleksnog kontinuiranog praćenja dinamike neprekidnih promena u urbanim ekosisemima u odnosu na prirodne procese. Kvantitativna procena ekološke održivosti zemljišta prema biološkim pokazateljima njegovog stanja je od ogromnog značaja, posebno ravnoteža mikrobnog ugljenika u zemljištima koja imaju različit stepen antropogenog pritiska. Eksperimenti su sprovedeni u svrhu određivanja fitoremedijacionog potencijala biljaka uljane repice na zemljištu kontaminiranom teškim metalima. Cilj istraživanja bila je procena respiratorne aktivnosti albičkog luvisola, pri različitim nivoima kontaminacije cinkom i niklom u uslovima vegetativnog eksperimenta sa biljkama uljane repice. Eksperimentalni podaci o respiratornoj aktivnosti tla veštački kontaminiranog cinkom i niklom u rasponu doza od 400-800, odnosno 30-60 mg kg-1 zemljišta, pokazali su da mikrobna aktivnost ima jaku pozitivnu korelaciju sa prisustvom biljaka uljane repice u posudama i slabu u odnosu na prisustvo toksičnih elemenata u tlu. Prema respiratornoj aktivnosti albičkog luvisola, utvrđeno je da je u prvih 13 dana vegetacije gajenje jarih biljaka uljane repice pozitivno uticalo na održivost mikrobiocenoze zemljišta u uslovima kompleksnog zagađenja cinkom i niklom. [ABSTRACT FROM AUTHOR]