Cilj ovog istraživanja bio je da se utvrde i procene osnovni hematološki parametri u uslovima prirodne infekcije ovaca sa Strongyloides papillosus, kao i nakon primene antihelmintika albendazola (ABZ). Na osnovu intenziteta infekcije sa S. papillosus ovce su podeljene u tri grupe: niski, srednji i visoki intenzitet infekcije, a zatim su ovce jednokratno dobile peroralno ABZ, u terapijskoj dozi od 5 mg/kg telesne mase. Uzorkovanje fecesa za parazitološka i za hematološka ispitivanja obavljeno je nultog i 21. dana od primene ABZ. Utvrđeno je da prisustvo parazitske infekcije sa S. papillosus dovodi do pada broja eritrocita, pri čemu su najniže vrednosti utvrđene u grupi sa najvećim intenzitetom parazitske infekcije (p < 0,001). Nakon terapije sa ABZ pad broja eritrocita je izraženiji, što je nesumnjivo nastalo kao posledica terapije ABZ (na osnovu poređenja C1 i C2). Utvrđene vrednosti hematokrita i eritrocitnih indeksa su ukazivali na postojanje parazitske infekcije; najniže vrednosti su utvrđene kod grupe sa najvećim intenzitetom parazitske infekcije. Nakon terapije sa ABZ vrednosti hematokrita kod C2 bile su statistički značajno niže u odnosu na kontrolnu grupu C1 (p < 0,001). U prisustvu parazitske infekcije broj neutrofila i eozinofila povećava se gotovo linearno, do vrednosti od 44,24±2,50% kod neutrofila, odnosno od 13,29±0,61% kod eozinofila u grupi ovaca sa najvećim intenzitetom parazitske infekcije (p < 0,001). Nakon terapije sa ABZ broj ovih ćelija bele krvne loze smanjuje se statistički značajno (p < 0,001). Imajući u vidu naša prethodna istraživanja i povezanost narušene redoks ravnoteže posle terapije sa ABZ sa promenama utvrđenim u ovom istraživanju, neophodno je u antiparazitske terapijske protokole uključiti antioksidativne supstance. [ABSTRACT FROM AUTHOR]